Sadržaj

Kranijski živci

NI olfactorius

Anatomija

filla olfactoria → /lamina cribrosa/ → bulbus olfactorius → tractus olfactorius
⤷ stria medialis – vlakna završavaju u medijalni dio možd. hemisfera u paraolfaktornoj regiji, supkaloznom girusu i donjem dijelu girusa cinguli – percepcija osjeta mirisa
⤷ stria lateralis – teku ispod temp. režnja i završavaju u ukusu, pred. dijelu hipokampalnog girusa i amigdalama → dalje u : jezgre prednjeg hipotalamusa, mamilarna tijela, tuber cinereum, mezencef. retukularnu formaciju – refleks salivacije

Patologija

Anosmija | Hiposmija | Hiperosmija | Parosmija (analog paresteziji) | Merosmija (ispad pojedine kvalitete)

Foster-Kennedy sy. – ipsilateralna anosmija i atorfija optikusa, kontralateralna zastojna papila – tumori frontalnog režnja

NII opticus

Anatomija

Nervus opticus → Chiasma (nazalna vlakna se ukrižuju) → Tractus opticus → Corpus geniculum laterale talamusa → Radiatio optica (genikulokalkarini trakt) → Area calcarina (vidna kora okcipitalno)

Ispitivanje

Pokus konfortacije i bilateralnog simultanog podraživanja

Patologija

Suženje vidnog polja – primarna/sekundarna atrofija optičkog živca | Skotomi

Sljepoća (amauroza) /okluzija a. centralis retinae/ | Slabovidnost (ambliopia) |

Hemianopsija

  • heteronimna – bitemporalne, binazalne
  • homonimna

Kvadrantopsija

Anatomija

NIII Oculomotorius

jezgre – periakveduktalna siva masa mezencefalona

  • lateralne jezgre: m. rectus superior (kontralateralna vlakna), m. rectus inferior, m. rectus medialis, m. obliquus inferior, m. levator palpebrae superior (obostrana inervacija)
  • Westphal-Edingerove jezgre – parasimpatikus

NIII – kavernozni sinus /lateralno od ACI/ – orbita

NIV Trochlearis

jezgra – donji dio mezencefalona – kavernozni sinus

m. obliquus superior

NVI abducens

jezgra – siva tvar ispred 4. komore u dorzalnom dijelu tegmentuma ponsa / iza jezgre NVII

živac (najduži intrakran. tijek) – kavernozni sinus

m. rectus lateralis

** jezgra paraabducensa / intranuklearni dio = povezuje ipsilateralni NVI preko FLMa s kontralateralnom jezgrom nIII = KONJUGIRANI POKRETI

Kontrola bulbomotorike

> frontalni režanj (ispred precentralne vijuge) – glavni kortikalni centar za konjugirane pokrete

Horizontalni pogled

oba supranuklearna centra – korona radijata – kapsula interna – moždani pedunkul – pontini centar (+ paramedijana pontina retikularna formacija) – ipsilateralna jezgra nVI i paraabducensa – FLM – kontralat. jezgra nIII

> okcipitalni režanj (uz areju striatu) – okcipitalni očni centar = spori pokreti praćenja (refleksno)

Vertikalni pokreti

  • kortikalni – frontalni režanj – neukriženi kortiko-pontomezencefalni put (Brucknerov snop)
  • supkortikalni – pretektalni dio tegmentuma mezencefalona i područje stražnje komisure
    • rostralni dio – pogled prema gore
    • kaudalni dio – pogled prema gore

Fasciculus longitudinalis medialis

jezgre NIII, NIV, NVI + jezgra NVIII, NV, NVII, NXI, motoričkim vezama gornjih vratnih segmenata moždine, jezgrom stražnje komisure, jezgrama FMLa te kortikalnim centrima

Zjenice

  • m. sfinkter pupile /parasimpatikus/ – Westphal -Edingerova jezgra; + cilijarni mišić, akomodacija
  • m. dilatator pupile /simpatikus/

Refleks zjenica na svijetlo = optički trak – corpus geniculatum let. pretektalna regija debla – konsenzualna reakcija

Simpatikus = ciliospinalni segment 8. cervikalnog te 1. i 2. torakalnog segmenta – donji, srednji, gornji simpatički ganglij vrata – uz karotidu, preko n. ophtalmicusa – orbita

Patologija

NIII

m. rectus medialis – lateralni pomak bulbusa, nemogućnos adukcije; horizontalne dvoslike pri pogledu prema medijalno

m. rectus superior – pomak bulbusa prema dolje i van, ograničen pogled prema gore i van; ukrižane dvoslike pri pogledu prema gore i lateralno

m. rectus inferior – pomak bulbusa prema gore i van, ne može se pomaknuti prema dolje ; ukrižane dvoslike pri pogledu prema dolje i lateralno

m. oliquus inferior – bulbus pomaknut dolje i medijalno, u položaju abdukcije se ne može pomaknuti prema gore; diplopija pri pogledu gore i nazalno

m. levator palpebrae superior – ptoza

  • unilateralna – može bit kod Hornerovog sy.
  • bilateralna – miopatije, neuromuskularni poremećaji

Oftalmoplegija

klijenut više očnih mišića

Vanjska oftalmoplegija

paraliza vanjskih očnih mišića inerviranih od NIII (mm. levator palpebrae sup., rectus med., rectus sup., rectus inf., obliquus inf.)

\= ptoza + devijacija bulbusa prema lat. i dolje

Unutarnja oftalmoplegija

izolirao oštećenje motoričkih parasimpatičkih vlakana NIII

\= Midrijaza + gubitak reakcije na svijetlo

Kompletna oftalmoplegija

oštećenja NIII + NIV + NVI

Nuklearna oštećenja

  • obostrana slabost podizanja bulbusa prema gore – zbog križanja vlakana!
  • poremećaj konvergencije

Disocirane pareze

klijenut pojedinih mišića, uz ostale očuvane

  • nuklearno (mezencefalon); ptoza nastupa zadnja
  • infranuklearno (oštećenje živca); 1. znak oštećenja ptoza, zatim ostali vanjski mišići

Parasimpatička vlakna smještena na vanjskoj strani NIII – osjetljiva na kompresiju
* midrijaza – pritisak aneurizme (ACI, ACoP, ACP) ili tentorijska hernijacija; bez oštećenja vanjskih mišića!

Vaskularna oštećenja, dijabetička polineuropatija oštećuju središnji dio živca – očuvana parasimpatička vlakna!

NIV

oštećeno oko pomaknuto prema gore i vani

Klinički – pojava dvoslika pri pogledu prema dolje; kod spuštanja niz stepenice; kompenzatorno naginanje glave na zdravu stranu

NVI

konvergentni paralitički strabizam; horizontalne dvoslike

  • uzrok oštećenja – može biti i povišen ICP!
  • izolirana unilateralna pareza – najčešnje infranuklearno oštećenje

Internuklearna oftalmoplegija

diskonjugirani pokreti – oštećenje faciculus longitudinalis medialisa

klijenut m. rectus med.; oštećenje ipsilateralne abdukcije + kontralateralno nistagmus

  • horizonalni pogled + konjugirani pogle u pravcu oštećenja = OK
  • pogled u kontralat. pravcu = nemogućnost ipsilat. abdukc. i kontralat. nistagmus

Posteriorna intranukl. oftalmopleg. – oštećenje FLM u kaudalnom dijelu, blizu ponsa; očuvana konvergencija

Prednja intranukl. oftalmopleg. – oštećenja FLM blizu mezencefalona + oštećenje konvergencije

Sindrom jedan i pol

oštećenje FLM + paramedijane pontine retikularne formacije = kombinacija internuklearne oftalmoplegije + nemogućnost pogleda na stranu oštećenja

ipsilateralno oko potpuno nepokretno; kontralateralno moguća abdukcija + potencijalni nistagmus

Supranuklearna oštećenja

  • akutno destruktivno oštećenje frontalnog “očnog polja” – konjugirana devijacija na stranu oštećenja, gleda u žarište
  • podražaj frontalnog centra, “iritacija” (EPI), pogled od žarišta
  • oštećenje pontinog centra pogledsa, devijacija pogleda suprotno od mjesta oštećenja
  • gleda u svoju hemiparezu; već se dogodilo ukriženje vlakana koje kontroliraju bulbomotore, a kortikospinalna vlakna se križaju na nižoj razini

Zjenica

Midrijaza

oštećenje parasimpatičke inervacije (NIII) ili podražaj simpatikusa

Hutchinsonova zjenica – midrijatična fiksirana zjenica (transtentorijska hernijacija)

Mioza

oštećenje simpatičke inervacije ili podražaj parasimpatikusa

pontino krvarenje, opijati

Argyll-Robertsonova zjenica – anizokorične, miotične zjenice, nepravilnog nejednakog obilka; ne reagiraju na svijestlo, očuvana akomodacija i konvergencija — neurosifilis, slični poremećaj kod bolesnika s dijabetesom, encefalitisom ili npl. debla

Pupilotonija – izostaje brza faza kontrakcije zjenica, javlja se troma rekacija – kao izolirana pojava
⤷+ miotatska areflaksija na donjim udovima, pretežno u mladih žena – Adiev sindrom

Zjenica slijepog oka – prisutna konsenzualna reakcija

Hornerov sindrom – mioza + ptoza + enoftalmus + anhidroza
oštećenje centralnih simpatičkih putova, ciliospinalnog centra ili perikarotidnog simpatičkog pleksusa

NV trigeminus

Anatomija

Osjet – lice od tjemena do ruba mandibule, veliki dio usne školjke, vanjski zvukovod, sluznicu oka, nosa i ustiju, zube i duru

Motorika – mastikatorni mišići (maseter, temporalis, unutarnji i vanjski pterygoideus), m. myehyoideus, gornji dio m. digastricus-a, tensor veli palatini, tensor tympani

Osjetni ganglij – ggl. semilunare Gasseri

Grane

  1. n. ophtalmicus – osjet iz oka, kožne regije čela i hrpta nosa te tentorija cerebelli
    — kavernozni sinus – fisura orbitalis superior
  2. n. maxillaris – osjet iz lica, gornje čeljusti, zubiju, nazalne sluznice
    — kavernozni sinus – foramen rotundum – fissura orbitalis inf. – foramen infraorbitale
  3. n. mandibularis – osjeti iz lica, jezika, donje čeljusti, zubiju + motorika
    — foramen ovale — °prednja (motorna grana) |°stražnja osjetna grana

Jezgre

  • nucl. principalis – osjet dodira i taktilne diskriminacije
  • nucl. tractus spinalis – osjet bola i temperature
    proteže se od glavne jezgre kroz donji pons i medulu oblongatu u c. moždinu do 2-4 segmenta – vlaknase spajaju s Lissauerovim putem i supstancijom gelatinosom Rolandi.
  • nucl. mesencephalicus – propriocetpivne informacije inerviranih mišića, osjet duboke boli
  • n. motorius – obostrana kortikobulbarna inervacija

> osjetne jezgre – trigeminotalamički put (lemniscus trigeminalis) – talamus (nucl. ventralis posteromedialis) – senzorna radijacija (tractus thalamocorticalis) – parijetalni režanj

Refleksi

  • Kornealni refleks (n. ophtalmicus)
  • Refleks masetera (mandibularni refleks)

Patologija

osjetni poremećaji – hipoestezija | anestezija | hiperestezija, disestezija | parestezije | neuralgija

Supranuklearna oštećenja

  • osjetni poremećaj – oštećenje parijetalnog režnja ili senzorne radijacije
  • iritativna oštećenja parijetalnog režnja – senzorni Jackson
  • motorički poremećaj – iritativno žarište u frontalnom režnju – lokalizirano na mastikatorne mišiće
    bilateralno supranuklearno oštećenje, slabost mastikatornih mišića s življim refleksom masetera
  • ritmički tremor – parkinsonizam
  • aritmički tremor – korea
  • Trismus – tetanus, tetanija, bjesnoća, encefalitis, polimiozitis, konverzivni

Nuklearna oštećenja

(Disocirani) gubitak osjeta (ovisno o oštećenju pojedine jezgre!) / poremećaj refleksa
— vaskularni poremećaji, MS / poliomijelitis, siringomijelija

Infranuklearna oštećenja

  • oštećenje prije grananja – ispad sve 3 grane
  • oštećenje periferno od ggl. Gasseri, ispad pojedinih grana živca
  • tećenje motorne grane – unilat. parezu mišića s gubitkom maseterovog reflksa; može se razviti atrofija bez fascikulacija

Neurinom trigeminusa – bolovi, osjetni i motorički ispad; ako je zahvaćen i simpatički plexus s razbojem Hornerovog sindroma – paratrigeminalni ili Raederov sindrom

Idiopatska neuralgija trigeminusa – bez ispada u inervacijskom području

NVII facialis

Anatomija

> mješoviti živac – motorička > osjetna funkcija; parasimpatička vlakna ( + osjetna vlakna = nervus intermedius)

Najveća motorička jezgra u moždanom deblu – retikularna formacija donjeg dijela ponsa, dvije skupine jezgara

  • dorzalna (gornja) skupina – motorika gornje polovice lica /obostrana supranuklearna kontrola/
  • ventralna (donja) skupina – motorika donje polovice lica i platizma /uni(kontra)lateralna supranukelarna kontrola/

vlakna izlaze u PC kutu – meatus acusticus internus – canalis facialis – foramen stylomastoideum – parotidna žlijezna (pes anserinus)

kortikalni centar (donja trećina precentralne vijuge) – kortikobulbarni put
— obostrana inervacija iz bazalnih ganglija, možda i hipotalamusa – automatske i emocionalne krtenje mimičnih mišića

Motorika

  • mimične mišiće – nećemo nabrajati!
  • ne-mimične – vanjski i unutarnji mišić uha, stražnji dio m. digastricusa, m. stylohyoideus, stapedius

Osjet, okus, parasimpatikus

N. intermedius (prikapča se na facialis) inervira

  • parasimpatički – salivatorne, submandibularnem submaksilarne i lakrimalne žlijezde
  • osjetno – prednju trećinu jezika

n. intermedius + ggl geniculi = chorda tympani – timpanični kanal – n. lingualis (ogranak n. mandibularisa) – nucl. fasciculus solitarius

Salivacija – nucl. salivatorius sup. – ggl. geniculi, chorda tympani – submaksilarna žlijezda i dalje… / simpatikus (torakalni autonomni sustav, gornji cervikalni ganglij, karotidni plexus)

Lakrimacija – nucl salivatorius sup. – ggl. geniculi – n. petrosus superficialis major, + duboki petrozni živac = n. canalis pterygoidei – sfenopalatinalni ganglij – n. maksilaris – lakrimalna grana n. oftalicusa – lakrimalne žlijezde

Osjet – površ. osjet ušne školjke, dijela vanjskog slušnog hodnika, membrane tympani, retroaurikularno.
— vlakna – ggl. geniculi tractus et nucl. spinalis n. trigemini

Patologija

Supranuklearno oštećenje

zbog obostrane kortikonuklearne inervacije dolazi do ispada funkcije donje 2/3 lica (donja jezgra)

klinika – izravnata nazolabijalna brazda, spušteni usni kut, filtrum pomaknut u suprotnom pravcu

Nuklearno i infranuklearno oštećenje

oštećenje obje jezgre – pareza svih mišića zahvaćene strane

klinika – izravnata čeona brazda, spuštena obrva, nemogućnost zatvaranja oka /lagoftalmus/, Bellov znak (pri zatvaranju oka se vidi okretanje blubusa prema gore i lateralno) + klinika supranuklearnog oštećenja

Uzroci infranuklearnog oštećenja

  • u PC kutu (+ simptomi cerebeluma i ošteženja nV) ili metus acusticus internus – motorička slabost praćena vrtoglavicom, gluhoćom i tinitusom zbog oštećenja nVIII; može bit oštećen i n. intermedius – oštećenje okusa prednje 2/3 jezika, salivatorna funkcija
  • u facijalnom kanalu između metus acusticus internus i ggl. geniculi – motorni ispad + znaci oštećenja n. intermediusa – smanjenje okusa, lakrimacije, salivacije + hiperakuzija (m. stapedius)
  • oštećenje ggl. geniculi – spomenuto + bol u području vanjskog slušnog hodnika
    ⤷+ herpetičke eflorescencije – Ramsay-Hunt sindrom
  • oštećenje periferno od ggl. genikuli, centralno od odvajanja za stapedius = oštećenje ggl. geniculi – (minus) poremećaj lakrimacije
    * oštećenje nakon odvajanja chorde tympani – izolirana motorička slabost
  • selektivna distalna oštećenja – slabost pojedinih mišića

NVIII vestibulocochlearis

N. Cohlearis (acousticus)

Anatomija

ggl. spirale Corti – slušni živac – ventralna i dorzalna kohlearna jezga (pons) →

  • vlakna dorzalne jezgre se križaju i završavaju u suprotnom, a dio vlakana neukrižen ulazi u istostrani lateralni lemniskus
  • vlakna ventralne jezgre djelom križaju pons te ulaze u suprotni lateralni lemniskus – jedan dio vlakana dolazi u doticaj s ipsi i kontralateranom olivernom jezgrom

→ lateralni lemniskus – donji kolikuli (refleksi slušni centar) // corpus geniculatum mediale – stražnji krak kapsule interne – slušna radijacija (kortikalni centri temporalnog režnja)

Patologija

Hipoakuzija | anakuzija | hiperakuzija | disakuzija

hipoakuzija

  • perceptivna (sensorineuralna) – poremećaj kohleje (gubitak čujnosti za čiste tonove / sposobnost govorne diskriminacije), živca ili centralnih putova.
    Rinne pozitivan, Schwabach skraćen, u Weberu se osjet vibracija lateralizira na zdravo uho
  • konduktivna – poremećaj prijenosa zvuka u kohleju; opstrukcija vanjskog shuhovoda ili srednje uha
    Rinne negativan, Schwabach skraćen, Weber lateralizira u stranu bolesnog uha

Tinitus – percepcija abnormalnog zvuka u ušima, uglavnom u sensorineuralnoj nagluhosti.

Supranuklearna i nuklearna oštećenja

Zbog obostrane kortikalne reprezentacije jednostrana oštećenja debla i temporalnog režnja rijetko uzrokuju kliničke poremećaje sluha. Bilateralna gluhoća može nastati oštećenjem moždanogdebla, tumorima u stražnjem dijelu III moždane klijetke ili akvedukta koji pritišću na donje kolikule ili corpus geniculatum mediale. Slušne halucinacije – tumori temporalnog režnja, često su aura u epi. napadaju

Infranuklearna oštećenja

uzroci

  • perceptivne gluhoće- kongenitalni, infekcije, traume, lijekovi, Menierova bolest, tumori
  • konduktivne gluhoće – infekcije, trauma, otoskleroza, tumori

N. vestibularis

Anatomija

polukružni kanalići (receptori) – ggl. Scarpe – vestibularni živac – ulazi u deblo u razini PC kuta skupa s vlaknima n. acousticusa

3 grane vestibularnog živca

  1. gornja – potiče od epitela sakulusa i utrikulusa, ampule gornjeg i lateralnog kanalića
  2. donja – potiče od makule sakulusa
  3. stražnja – od neuroepitela ampule stražnjeg kanalića

vestibularne jezgre

  • lateralna jezgra
  • glavna medijalna jezgra
  • gornja jezgra
  • donja spinalna ili descedentna jezgra
  • Sve 4 jezgre šalju vlakna u FLM (najviše iz gornje i medijalne). Putem FLM povezane s blubomotoričkim živcima, nXI te gornjim cervikalnim živcima – kordinirane kretnje glave, očiju i vrata

Putevi

  • izravni vestibulocerebelarni put – neka vlakna bez prikapčanja idu u cerebelum
  • neizravni vestibulocerebelarni put – gornja i medijalna jezga –> cerebelum; povratna vlakna cerebelovestibularni put
  • ukrižani medijalni vestibulospinalni put – vlakna iz medijalne jezgre se spuštaju u c. i gornju t. medulu
  • lateralni vestibulospinalni put – vlakna iz lateralne jezgre idu u medulu

Patologija

simptomi – nistagmus, vrtoglavica, vegetativni simptomi
posljedica oštećenja – labirinta, vestibularnog živca, vestibularnih jezgri, supranukearnih veza

Nistagmus

  • brza komponenta (prema njoj se označuje smjer), sporija komponenta
  • pendularni nistagmus – oba trzaja podjednake amplitude i smjera prema svakoj strani
  • spora faza nistagmusa – vestibularnog podrijetla (labirint, vest. jezgre, FLM, vanjski mišići oka)
  • brza faza centralnog podrijetla (vjerojatno retikularna formacija)

Stupnjevi nistagmusa

  1. samo pri pogledu u smjeru brze faze ny
  2. i pri pogledu prema naprijed
  3. pri pogledu i u pravcu spore faze ny

Ispitivanje funkcije NVIII

Osjet ravnoteže

  • posturalna devijacija; ortostatika i dinamostatika
    • Rombergov pokus, tandem Rombergov pokus, ispitivanje hoda po ravnoj liniji
  • kinetička devijacija
    • stupanj devijacije na svaku stranu
    • ispitivanje vestibulospinalnog refleksa – pokus prema Fukudi (vrćenje oko svoje osi 1min)

Ispitivanje nistagmusa

Kalorički pokus

  • topla ili hladna voda; podražuje se semicirk. kanalić koji je u vertikalnoj ravnini
  • hladna voda – nistagmus sa sporom fazom prema stani podražaja, smjer brzog nistagmusa je u suprotnom pravcu
  • topla voda – obrnuto

Dix-Hallpike test

NIX, X; glossopharyngeus, vagus

motorička, osjetna, vegetativna funkcija

Anatomija

N. glossopharyngeus

motorička vlakna

  • nucleus ambiguus (retikularna formacija lateralnog dijela medule oblongate)
  • prolaze kroz foramen jugulare
  • inervacija mišića ždrijela (povlače stražnje i postranične zidove ždrijela gore i lateralno) i m. stylopharingeus (podiže larinks, zatvara epiglotis)
  • kortikalno središte – donji dio precentralne vijuge; bilateralna inervacija

osjetna vlakna

  • ggl. petrosus, ggl. superior; zatim završavaju u descedentnom traktu te jezgri NV i dalje prema kori putevima NV
  • povišinski osjet iz stražnjeg dijela membrane timpani, vanjskog slušnog hodnika te iz baroreceptora karotidnog sinusa

autonomna motorička vlakna

  • dorzalna motorička jezgra (nucl. solitarius inf.)
  • Jacobsonov živac – plexus tympanicus – n. petrosus superficialis ,imor – ggl. oticum – n. auriculotemporalis (NV) – parotida (vazodilatacijska i sekretorna vlakna); skupa s NVII opskrbljuje sluznicu stražnjeg i donjeg dijela ždrijela i obraza

N. vagus

motorička vlakna

  • nucl. ambiguus – vlakna idu dorzolat. dijelom produljene moždine uz NIX
  • niz vrat između ACI/ACC i JV
  • daje vlakna za inervaciju meningi, uha, ždrijela, larinksa; većina odlazi u toraks
  • s NIX i bulb. dijelom MXI inervira mišiće ždrijela, mekog nepca i larinksa, osim m. tensor veli palatini (NV) i m. stylopharingeus (NIX)
  • kortikalno središte – donji dio precentralne vijuge; bilateralna inervacija

parasimpatička funkcija

  • dorzalna motorička jezga, nucleus olivarius inf. + motorička vlakna nucl. ambiguus – završavaju u ganglijima neposredno uz organe
  • centralna kontrola – hipotalamus; sumnja na bilateralnu kortikalnu kontrolu

osjetna vlakna

  • ggl. jugulare, ggl. nodosum
  • površinski osjet iz stražnjeg dijela vanjskog lušnog hodnika, susjednog dijela membrane tympani; osjetna inervacija pleure, peritoneuma, presoreceptora aortičkog tijela
  • vlakna završavaju u descedentnoj jezgri NV
  • okusne informacije – iz epiglotisa te zajedno s NIX iz mekog i tvrdog nepca te stražnjeg zida ždrijela – ggl. nodosu – fasc. i nucl. solitarius

Ispitivanje funkcije NIX i NX

Motorička funkcija

položaj mekog nepca i uvule pri mirovanju i fonaciji

  • mirovanje – uvula medioponirana, nepčani lukovi simetrično odignuti
  • fonacija – podizanje uvule uz simetrično odizanje lukova
  • artikulacija, fonacija, sposobnost guranja

refleksi

  • mekog nepca (podizanje mekog nepca i pomak uvule prema natrag – pri podražaju struktura)
  • ždrijela (podizanje i konstrikcija mišića ždrijela uz povlačanje jezika prema natrag – pri podražaju stražnjeg zida)
    • pojačanje refleksa – povraćanje– obrnuti peristaltički val
    • refleksno središte – dorzolateralni dio retikularne formacije moždanog debla
  • karotidnog sinusa – kontrolira respiraciju, tlak, puls
    • receptori karotidnog sinusa i aorte (osjetljivi narazinu O2 i mehanički pritisak)
      masaža karotidnog sinusa – usporenje srčane akcije, pad tlaka, periferna vazodilatacija, smanjenej minutnog volumena

ostali refleksi

  • zijevanje – smanjena količina O2 u krvi?; patološka stanja debla
  • štucanje – iritacija ždrijela, želuca ili dijagrafme
  • kašljanje – podražajem sluznice ždrijela, larinksa, traheje i bronha
    • osjetni dio IX, X do jezgre fasc. solitarius-a
  • kihanje – podražaj nosne sluznice
    • osjetna vlakna NV; motorički odgovor NX, uz NV, NVII, NIX, gornji torakalni seg. kralj. moždine
  • sisanje – fiziološka pojava u dojenčeta, pokreti sisanja na podržaja usnica
    • osjetni dio NV, NIX, motorni NV, NIX, NX, NXII

Patologija (NIX, NX)

Supranukearna oštećenja – samo ako su bilateralna

(Infra)nuklearna oštećenja

> — upalna, vaskularna, neoplastička oštećenja donjeg dijela moždanog debla
> — oštećenja baze lubanje, foramena jugulare ili struktura duž tijeka živca

  • jednostrano oštećenje NIX – jednostrano spušten luk mekog nepca u mirovanju (m. stylopharingeus)
  • osjetni ispad NIX – smetnje okusa stražnje trećine jezika i pslabljen okus tonzila i epifarinksa
  • Glosofaringealna neuralgija – probadajuća bol
    • jedna strana vrata ili područje tonzila – duž Eustahijeve tube – membrana tympani, vanjski slušni hodnik
    • triger – žvakanje, gutanje,. kašljanje
    • ddg. neuraglija n. auricotemporalis / n. laryngeus sup.
  • neuralgija laringealnog žica – bolovi koji se šire iz larinksa prema uhu; > guranje
  • jednostrano oštećenje NIX i NX – poremećaj inervacije mišića ždrijela i mekog nepca
    • asimetrični pomak mekog nepca na zdravu stranu, pareza mišića larinksa
    • disartrija, disfagija; odsutni refleksi
    • autonomni refleksi neoštećeni; pri unilateralnom oštećenju obično bez simptoma srčanog poremećaja
  • obostrano djelomično oštećenje NIX i NX
    • obostrana pareza mekog nepca, nazalni govor
    • disfagija / afagija
  • potpuno obostrano oštećenje NX – nespojivo s životom
    • klijenut mišića nepca, ždrijela i larinksa; afegija, afonija
    • puls ubrzan; disanje usporeno, nepravilno; atonija i dilatacija želuca i crijeva uz povraćanje
  • oštećenje pojedine grane NX
    • faringealna grana – pareza mekog nepca i ždrijela; refleks; disfagija
    • n. laryngeus recurrens – disfonija; obostrana klijenut – afonija, kašalj

palatinalni mioklonus – kongenitalni; vaskularno oštećenje debla zbog prekida veza između donje olive i nucl. dentatusa

patološke promjene refleksa karotidnog sinusa

  • vagalni tip – usporenje srčane aktivnosti
  • depresorni tip – pad krvnog tlaka
  • cerebralni tip – nastup sinkope

Vazovagalni napadaj

  • palpitacija, dispneja, periferna vazomotorna konstrikcija, omaglica, opća slabost, gubitak svijesti
  • ponekad obrnuta simptomatologija – bradikardija, želučani poremećaji, prekordijalna bol, respiratorna aritmija, konvulzivni pokreti(!)
  • manifestacija autonomnog poremećaja — često povezani s anksioznošću

Osjet okusa

  • papile – jezik, epiglotis, gornji dio jednjaka, nepca
  • okus – slatko, slano, kiselo (receptori prednje trećine jezika), gorko (stražnji dio jezika), umami

osjet prenose 3 živca – NVII, NIX, NX

  • infranuklearno
    • prednje 2/3 jezika: n. lingualis – chorda thympani – n. intermedius (NVII) – fasciculus i nucl. solitarius
    • stražnja 1/3 jezika*: NIX – fasciculus i nucl. solitarius (gustatorni kompleks)
    • epiglotis i nepce*: NX – isto kao NIX *gorko
  • nucl. salivatorius sup. et inf. – refleksna aktivnost lučenja sline
  • ipsilateralni medijalni lemnicus – talamus (nucl. ventroposterior medialis) – donji dio postcentralne vijuge / – gustatorne informacije koje dopiru do svijesti
  • insula; limbički sustav; hipotalamus

> Ageuzija (odsutnost) | Hipogeuzija (oslabljen okus) | Hipergeuzija (pojačan) | Disgeuzija | Parageuzija

NXI accesorius

Anatomija

motorički živac; dva dijela – 1) moždani, 2) spinalni

moždani dio – pridružen vagusu; nucl. ambiguus / manji dio iz dorzalne motoričke jezgre produljene moždine

  • foramen jugulare – odvajanje od spinalne grane – ggl. nodosu – prikapčanje vlanima vagusa — faringealna, — laringealna grana vagusa
  • funkcija: inervacija poprečnoprugastih mišića ždrijela i larinksa, parasimpatička inervacija abd. organa

spinalni dio – siva supstancija prednjih rogova 5 gornjih cervikalnih segmenata

  • uspinje se kroz foramen magnum, nakon spajanja s mozgovnim dijelom izlazi froz foramen jugulare kao NXI

kortikalno središte – donji dio precentralne vijuge

  • manjim dijelom bilateralna inervacija; većim dijelom iz kontralateralne hemisfere
  • disocirano oštećenje jednog mišića – zbog odvojenih descedentnih aksona m. SCM i trapezijusa (gornji dio mišića: nXI, donji dio III. i IV. grana cervikalnog živca)

m. SCM – fleksija i lateralna rotacija glave

  • kontrakcija mišića na jednoj strani povlači glavu prema ipsilat. ramenu, a lice rotira na suprotnu stranu prema naprijed
  • zajednička kontrakcija oba mišića flektira vrat i savija glavu prema naprijed

m. trapesius – povlači glavu prema natrag

  • podiže i rotira skapulu, povlači je prema natrag; sudjeluje u elevaciji abducirane ruke iznad horizontalne ravnine
  • zajednička aktivnost oba mišića povlači glavu prema natrag s pomakom lica prema gore

mm. SCM + trapesius – flektiraju i ekstendiraju vrat i rotiraju glavu lateralno

Patologija

Supranuklearna oštećenja – oštećenje kortikonuklearnog puta (veliki mozak ili moždano deblo); blaže oštećenje motoričke funkcije – manjim dijelom bilateralna kortikalna inervacija

  • iritativne naravi – adverzivni žarišni napadaji
  • ekstrapiramidna oštećenja – rigiditet; akineza ili hiperkineza; distonične kretnje i držanje glave
  • u području debla (oštećenje FLMa)

Nuklearna oštećenja – degenerativne bolesti: bulbarna paraliza, siringobulbija, siringomijelija; atrofija, facikulacije

Infranuklearna oštećenja – ekstremedularni prostor moždine, unutar lubanje, u foramenu jugulare, u području vrata

  • oštećenje spinalnih vlakana uzrokuje parezu mm. SCM i trapezijusa – rame i ruka spušteni, skapula pomaknuta prema dolje i lateralno

Tortikolis

tonički i klonički spazmi mišića inerviranih od NXI; najčešće m.SCM, može biti i trapezijus i drugi mišići vrata.

  • devijacija glave i vrata na jednu stranu; lice okrenuto na dugu stranu
  • prvo povremene toničke/kloničke atake; kasnije kontinuirana spastička devijacija glave i vrata
  • moguće svjesno pomaknuti glavu do srednje linije
  • najčešće lateralni tortikolis; retrocollis; anterocollis

pretpostavljeni uzrok – abnormalnost neuronske mreže između NV i NXI;
najčešći uzrok – bolest bazalnih ganglija; može nastati kao posljedica encefalitisa i distonije; uzrokovan fenotijazidima i psihoaktivnim lijekovima

NXII hypoglossus

Anatomija

> duguljasta jezgra donjeg dijela medule oblongate – foramen hypoglossus – NXII – između ACI i ACE – motorička inervacija vanjskih i unutarnjih mišića jezika

inervacijsko područje – unutarnji mišići jezika, mm. genioglossus, styloglossus, hyoglossus, chondroglossus

Kortikalno središte – donji dio precentralne vijuge i unutar Sylvijeve fisure; supranukelarna vlakna (kortikonuklearni put) su ukrižena

funkcija – kontrola pokreta jezika;

  • vanjski mišić genioglossus – protruzija jezika
  • ostale mišiće nećemo nabrajati!

Patologija

Glosopareza – ispruženi jezik skreće na stranu paretičnog mišića

Supranuklearna oštećenja – pareza kontralateralne polovice mišića jezika

  • jezik skreće suprotno od oštećenja
  • vaskularna oštećenja + hemipareza i centralana faciopareza
  • ne uzrokuje atrofiju ni fascikulacije
  • obostrano oštećenje gornjeg motoričkog neurona – spore alterirajuće kretnje
    – teško oštećuje funkciju jezika; dio sindroma pseudobulbarne paralize

(Infra)nuklearna oštećenja – medula obloggata / živac – pareza ispilateralne polovice jezika

  • tumorska ili traumatska oštećenja područja baze lubanje ili ipod nje; rjeđe uzrok intramedularni proces
  • atrofija + fascikulacije

Glosoplegija – obostrana paraliza mišića jezika – najčešće bolest donjeg motoneurona